Welcome to our page. Please find further publications here:

2021-08-09 - Towards a European strategy to address the COVID-19 pandemic 2021-07-29 - A look into the future of the COVID-19 pandemic in Europe: an expert consultation 2021-01-21 - An action plan for pan-European defence against new SARS-CoV-2 variants

Translated versions are available:

Croatian Czech Dutch English Finnish French German Greek Italian Polish Portuguese Slovak Slovene Spanish Swedish

The reference version is the English one published in The Lancet. Translations are provided for your convenience. Thank you to our volunteer translators.
Your language is not available? Contact us to provide a translation.

Poziv na paneuropsku suradnju radi bržeg i trajnog smanjenja broja zaraženih virusom SARS-CoV-2

This statement was originally published in The Lancet on 2020-12-18.

To support this call for action, we are calling for scientists to sign the statement

Authors: Viola Priesemann, Melanie Brinkmann, Sandra Ciesek, Sarah Cuschieri, Thomas Czypionka, Giulia Giordano, Deepti Gurdasani, Claudia Hanson, Niel Hens, Emil Iftekhar, Michelle Kelly-Irving, Peter Klimek, Mirjam Kretzschmar, Andreas Peichl, Matjaž Perc, Francesco Sannino, Eva Schernhammer, Alexander Schmidt, Anthony Staines, Ewa Szczurek

This translation was provided by Antonia Čivljak.

Pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane virusom SARS-CoV-2, izazvala je diljem Europe ekscesivni broj smrtnih ishoda, opterećujući društveni i zdravstveni sustav, kao i gospodarstvo. Stoga vlade europskih zemalja moraju osmisliti zajedničku strategiju u borbi protiv ove pandemije. Brojni dokazi potvrđuju da ne samo javno zdravstvo, već i društvo i gospodarstvo u cjelini imaju koristi od smanjenja broja slučajeva COVID-19. Cjepiva će doprinijeti kontroli pandemije, ali ne prije kraja 2021. godine. Ako odmah ne poduzmemo neke korake, mogli bi očekivati nove epidemijske valove koji će prouzročiti dodatnu štetu na zdravlje pučanstva, kao i društvo, tržište rada i gospodarstvo. Kako su granice unutar Europe otvorene, države ne mogu samostalno održavati mali broj slučajeva COVID-19 pa je nužno postaviti zajedničke ciljeve te zajednički djelovati. Stoga pozivamo na snažan i koordinirani odgovor Europe uz jasno definiranje srednjoročnih i dugoročnih ciljeva.

Postizanje i trajno održavanje malog broja slučajeva trebao bi biti zajednički, paneuropski cilj zato što:

Manje će ljudi umrijeti ili patiti od dugoročnih posljedica COVID-19. Uz to, zdravstveni resursi neće biti uskraćeni ostalim bolesnicima kojima su potrebni.

Ekonomski učinak COVID-19 posljedica je cirkulacije virusa u populaciji, dok se gospodarstvo može i hoće brzo oporaviti kada se cirkulacija virusa reducira ili eliminirana (kao npr. u Kini i Australiji). S druge strane, ekonomski troškovi tzv. zatvaranja (engl. lockdown) povećavaju se s duljinom njegovog trajanja ¹.

Ublažavanje restriktivnih mjera za vrijeme velikog broja slučajeva zaraze kratkoročna je strategija koja će rezultirati pojavom novog epidemijskog vala, a time i većim troškovima za društvo u cjelini. Kapaciteti testiranja i aktivnog traženja oboljelih su ograničeni: princip strategije „testiraj–aktivno traži oboljele–izoliraj–podržavaj“ (TTIS, od engl. test–trace–isolate–support) s ciljem brzog i učinkovitog sprječavanja širenja bolesti može se provoditi samo uz dovoljno mali broj slučajeva ^2,3. Tada su dostatne i blaže i manje restriktivne mjere fizičkog distanciranja, a škole i poduzeća ne moraju se zatvarati.

Pretpostavimo situaciju s brojem od 300 novootkrivenih slučajeva zaraze na milijun stanovnika dnevno, 10 kontakata po jednom slučaju zaraze i karanteni u trajanju od 10 dana: tada bi 3% populacije trebalo biti u karanteni što bi rezultiralo značajnim smanjenjem radne snage.

Ovaj pristup ne bi trebalo poticati zbog velikog morbiditeta i mortaliteta povezanog s COVID-19, kao i zbog posljedičnog viška smrtnosti, uz neizvjesno trajanje imuniteta.

Kada imamo mali broj slučajeva nije potrebno brzo mijenjati planove. Time se izbjegavaju negativni gospodarski učinci, kao i nesigurnost te ugroza mentalnog zdravlja. Međutim, ako broj slučajeva previše poraste, potrebno je poduzeti odlučne preventivne mjere kako bi se broj slučajeva opet smanjio, što ranije, to bolje ^5,6,7.

Za bolje upravljanje pandemijom COVID-19, predlažemo strategiju koja se temelji na tri osnovna elementa:

Postići mali broj slučajeva.
1. Nastojati postići ne više od 10 novootkrivenih slučajeva COVID-19 na milijun stanovnika dnevno. Taj je cilj postignut u mnogim zemljama, a najkasnije do proljeća mogao bi se ponovno postići u cijeloj Europi.
2. Poduzeti odlučne mjere za brzo smanjenje broja slučajeva. Snažne intervencije pokazale su se učinkovitima i uravnotežuju brzo postizanje malog broja slučajeva s manjim opterećenjem mentalnog zdravlja i gospodarstva.
3. Kako bi se izbjegao ping-pong učinak importiranjem i re-importiranjem slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, trebalo bi uskladiti mjere u svim europskim zemljama i započeti ih provoditi čim je moguće prije. Usklađenim djelovanjem europske granice će moći ostati otvorene.
Održati mali broj slučajeva.
1. Kada se postigne mali broj slučajeva, moguće je ublažiti restriktivne mjere, ali ih treba pažljivo nadzirati. Potrebno je nastaviti primjenjivati mjere za smanjenje rizika, kao što su nošenje maski, provođenje općih higijenskih mjera, izbjegavanje bliskih kontakata, testiranje i aktivno traženje oboljelih.
2. Čak i kada je broj slučajeva mali, treba provoditi nadzorno testiranje (najmanje 300 testova na milijun stanovnika dnevno) kako bi se na vrijeme uočio porast broja slučajeva.
3. Povećani broj slučajeva bolesti na manjem području zahtijeva brz i strog odgovor, što uključuje restrikciju putovanja, ciljano testiranje i moguće regionalno zatvaranje, kako bi se na vrijeme postiglo smanjenje prevalencije.
Razviti zajedničku dugoročnu viziju.
Izraditi kontekstualne regionalne i nacionalne akcijske planove, kao i ciljeve na europskoj razini, ovisno o prevalenciji COVID-19. Osmisliti strategiju za eliminaciju, probir, cijepljenje, zaštitu visokorizičnih skupina i podršku onima koji su najviše pogođeni pandemijom COVID-19 ⁸.

Da bi se pridobila suradnja javnosti ključno je obznaniti cilj i prednosti strategije za postizanje malog broja slučajeva. Uspjeh ovih mjera ovisi isključivo o suradljivosti i sudjelovanju javnosti. Pridobivanje javnosti na suradnju može se postići boljom komunikacijom uz jasno isticanje gospodarskih i društvenih koristi od malog broja slučajeva COVID-19.

Olakšati će se kontrola pandemije COVID-19: U bliskoj budućnosti kontrolu pandemije će olakšati veća stopa procijepljenosti, više testiranja i bolje razumijevanje strategija za smanjenje rizika.

Ovim putem pozivamo vlade diljem Europe da prihvate jasno postavljene zajedničke ciljeve, usuglase svoje napore, razviju i prilagode regionalnu strategiju za postizanje ovih ciljeva i odlučno teže postizanju malog broja slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2.

Literatura

[1] Dorn, F., Fuest, C., Göttert, M., Krolage, C., Lautenbacher, S., Lehmann, R., ... & Sauer, S., 2020, 2020, The economic costs of the coronavirus shutdown for selected european countries: A scenario calculation, (No. 25). EconPol Policy Brief
[2] Kretzschmar, M. E., Rozhnova, G., Bootsma, M. C., van Boven, M., van de Wijgert, J. H., & Bonten, M. J., 2020, Impact of delays on effectiveness of contact tracing strategies for COVID-19: a modelling study, The Lancet Public Health, 5(8), e452-e459
[3] Maier, B. F., & Brockmann, D., 2020, Effective containment explains subexponential growth in recent confirmed COVID-19 cases in China, Science, 368(6492), 742-746
[4] Alwan, N. A., Burgess, R. A., Ashworth, S., Beale, R., Bhadelia, N., Bogaert, D., ... & Gurdasani, D., 2020, Scientific consensus on the COVID-19 pandemic: we need to act now., The Lancet, 396(10260), e71-e72
[5] Dehning, J., Zierenberg, J., Spitzner, F. P., Wibral, M., Neto, J. P., Wilczek, M., & Priesemann, V., 2020, Inferring change points in the spread of COVID-19 reveals the effectiveness of interventions, Science
[6] Giordano, G., Blanchini, F., Bruno, R., Colaneri, P., Di Filippo, A., Di Matteo, A., & Colaneri, M., 2020, Modelling the COVID-19 epidemic and implementation of population-wide interventions in Italy, Nature Medicine, 1-6
[7] Haug, N., Geyrhofer, L., Londei, A., Dervic, E., Desvars-Larrive, A., Loreto, V., ... & Klimek, P., 2020, Ranking the effectiveness of worldwide COVID-19 government interventions, Nature human behaviour, 1-10
[8] Dykstra, P., Fortunato, E., Grobert, N., Heuer, R. D., Nurse, P., Kondorosi, É., ... & Woopen, C., Piot, P., 2020, Improving pandemic preparedness and management: Lessons learned and ways forward: independent expert report, From the Group of Chief Scientific Advisors to the European Commission, the European Group on Ethics in Science and New Technologies and the Special Advisor to President Ursula von der Leyen

This work by Ewa Szczurek is licensed under CC BY 4.0

Contain COVID-19

Poziv na paneuropsku suradnju radi bržeg i trajnog smanjenja broja zaraženih virusom SARS-CoV-2

Mali broj slučajeva spašava živote

Mali broj slučajeva doprinosi očuvanju radnih mjesta i gospodarstva

Kontrola širenja bolesti je učinkovitija pri malom broju slučajeva

Praćenje kontakata i karantena/samoizolacija otežano se provode pri visokoj prevalenciji

Težiti prirodnom stjecanju imunosti u populaciji nije rješenje 4.

Planiranje je moguće

Literatura